Uvoz adresnog registra - pravila tagovanja ulica u Srbiji

Ovo je slična tema kao “Uvoz adresnog registra - pravila tagovanja adresa u Srbiji” koja se bavi adresama, a slična je i kao “Pravilno imenovanje ulica” gde smo pričali kako da pravilno imenujemo ulice, ali voleo bih da imamo posebnu diskusiju kako da tagujemo ulice.

Iz prethodne dve teme smo dobili registar ulica (tj. praktično mapiranje iz VELIKIH SLOVA od RGZ-a u ono što mi želimo da imamo u OSM-u). Naime, pošto smo prošli kroz sve ulice kroz Excel, znamo pravila kako napraviti sledeće tagove:

  • name - ono što je u registru imena ulica
  • name:sr - praktično isto kao i name (možda se jednog dana pojavi slučaj da name bude lokalizovan na latinicu prema nekoj manjini, ali za sada toga nema)
  • name:sr-Latn - latinična verzija name taga

Ono što ne znamo je šta raditi sa ostalim tagovima, najviše treba da nam je fokus na alt_name, alt_name:sr, alt_name:sr-Latn, short_name, short_name:sr, short_name:sr-Latn, int_name, name:en i official_name (jel sam neki izostavio?)

Evo da počnem ja sa nekim željama, pa vi vidite da li vam ima smisla. Ideja je da ovo definišemo i da možemo da okačimo na wiki i da ovo postanu neka “zvanična” pravila.

  • name:en - isto što i name:sr-Latn. Dakle, sa sve našim dijakriticima. Zato ga ne treba stavljati ako je isti kao name:sr-Latn. Primer: “Ђаковачка” postaje “Đakovačka”. Bitni su izuzeci. Ukoliko ima neki prefiks (bulevar, most…) umesto ulice, on se prevodi. Npr. “Булевар Зорана Ђинђића” postaje “Zoran Đinđić boulevard”, “Бранков мост” postaje “Branko’s bridge”. Ozbiljno izbegavati čisto prevođenje na engleski, npr. “Европска” ne sme nikako da bude “European St.”. “Ковачка” nikako “Blacksmith st.”. Takvi prevodi su dozvoljeni kada je to logičnija opcija, npr. “Булевар уметности” može da bude “Boulevard of Arts” jer je to logičnije nego “Umetnosti boulevard” ili “Boulevard of umetnosti” (da li stvarno treba ovako, nisam ni ja siguran)? Nemam neka stroga pravila ovde, više su kao smernice.
  • int_name - mislim da je ovo prosto, ovo treba da bude osisana latinica. Dakle, umesto “đ” stavljamo “dj”, “š” postaje “s” itd. Mislim da nema razloga da sve ulice nemaju ovo?
  • alt_name - uf, težak problem. Ovde bi mogli da stavljamo alternative za 4 stvari - brojeve, doktore, dvosmislenosti i skraćena prezimena.
    • brojevi - npr. ako je ime ulice “1. јула”, ovde stavljamo “Првог јула”. Ako je ime ulice “Првог јула”, ovde stavljamo “1. јула”
    • doktori - ako je ime ulice “Доктора Пере”, alt_name treba da ima “Др Пере” i obrnuto. Ako je ime u RGZ-u “Др Пере”, ovde stavljamo “Доктора Пере”
    • dvosmislenosti - npr. ako je ime ulice “Михајла”, ovde može da ide “Михаила”. Ako je ime ulice “Карнеџијева”, ovde može “Карнегијева”
    • prezimena - takođe možemo stavljati prezimena, npr. ako je ime ulice “Бранислава Нушића”, ovde može da ide “Нушићева”. Jel ima još neki primer koji sam zaboravio?
  • short_name - ne vidim mu neku ulogu. Vidim da smo ga koristili da izbacimo tačku, pa ako je ulica “1. јула”, ovde stavimo “1 јула”. Možda ovaj primer sa “Нушићевом” (slučak “prezimena”) iznad treba da stavimo zapravo u “short_name”?
  • official_name - ovo ne treba popunjavati. Jedini izuzetak je kada se tabla i RGZ drastično ne slažu (nije samo mala greška), a nijedan prethodni tag ne odgovara ili je već iskorišćen, pa da ovde stavimo šta je u RGZ-u, a u name stavimo šta je na tabli.
1 Like

OK je.

Slučaj prezimena mi je više za short name.
Kako bismo pomogli pretragama, iako nas nije preterana briga, da li treba da imamo englesku verziju Dr. za doktora?

Fali old_name. Primer: 29. novembra > Bul. Despota Stefana. Ako se ne varam, old_name ima i godine od kada do kada je važio neki od naziva. Šta raditi kada ne znamo godine, a ulica ima dva ex naziva?

Primer: 8. marta > JNA > Svetosavska.

PS. Šta raditi sa bivšim nazivima poput “Nova 35.”, u kom obliku čuvati old_name? Isto pitanje ako je bivši naziv Nušićeva, da li treba nešto poput old_name:int_name?

To već imamo u dobroj meri definisano: Obeležavanje naziva ulica i povezivanje sa Adresnim registrom - Open Street Map Srbija. Ono je nastalo kroz diskusiju na starom forumu.

Već dugo vremena se po ovom uputstvu unose nazivi ulica.

Prednost treba dati ispravnom i tačnom unošenju naziva na srpskom jeziku i usklađivanjem sa RGZ. “prevođenje” treba ostaviti za kasnije.

Nije loše imati pravila za unošenje naziva na stranim jezicima i treba imati uputstva kako se to radi, ali to nije jednostavna stvar i ne može se na brzinu rešiti te ga terba rešavati sa manjim prioritetom. Na kraju krajeva ako je uneseno int_name, to je sasvim dovoljno.

Za “prevođenje” je potrebno je uključivanje jezičke struke i analiza kako se to za svaki jezik radi u drugim zemljama.Problem je dvojak: s jedne strane treba omogućiti strancima da se snalaze na mapi, naročito uporedno sa zvaničnim oznakama na terenu, ali i da mogu da komuniciraju sa lokalnim stanovništvom (koje ne zna engleski jezik) ako im treba pomoć da nađu neku adresu.

Za početam mislim da je ima nekog delimičnog smisla da da se u nazivu ulice prevede samo onaj deo koji se odnosi na namenu objekta (ulica, trg, most, i slično). Moje iskustvo sa mapama na stranim jezicima je da mi nikad nije bilo problem da prokljuvim šta je ulica, trg, most i slično i na “domaćem” jeziku a svakako je dobro to znati ako nekog lokalca treba da pitaš. Ja bih se pre držao transkripcije nego prevođenja.

Ako je potreban celokupan prevod na primer naziva institucije, onda to treba staviti u official_name:en.

Postoji li neka mogućnaost da se vidi kako izgleda na primer mapa Nemačke, Fancuske, Španije, Italije na engleskom jeziku?