Kad sam se prvi put susreo sa natural=wood, definicija je bila “prašuma koju ne diraju ljudi”. Ali nedavno sam vidio raspravu gdje su se svi slagali da se natural=wood može koristiti za manje šumice u gradu. Tako da mi se čini da su i landuse=forest i natural=wood na kraju ista stvar, područje obraslo stablima.
Sad gledam wiki, i čini se da su se složili da su ta dva taga izgubila prvotno značenje:
https://wiki.openstreetmap.org/wiki/Tag:natural%3Dwood
Tako da je svejedno što tagiraš.
Edit: Ali zato imamo ovaj novi tag, možda će biti zanimljiv onima koji na šumu gledaju kao na katastarsku česticu:
boundary=forest
Samo jedna napomena: prectavanje u OSM iz izvora za koje nemamu eksplicitnu dozvolu je IZRIČITO ZABRANJENO.
Dozvoljene su slijedeće podloge navedene na:
(da, trebalo bi to updateati da bude sve na jednom mjestu. Dobrovoljci za wiki editiranje?)
Svaka druga karta (ili neautorizirane revizija iste) NIJE DOZVOLJENA. Znači: ili moramo nabaviti pisanu dozvolu i objaviti je na linkovima gore, ili je ne smijemo koristiti. Interesantna pričica iz hrvatske povijesti “Prikupili smo TK pa nas je nas specijalna policija prikupila u posebnoj akciji” je istinita.
Nemojte biti HaeRBelije, nije bitno što ste “prikupili” ili do čega imate pristup, ili što “mislite da se može” nego za što imamo pisanim putem danu eksplicitnu i jasnu dozvolu isključivo od autoritativnog izvora. (dakle ako pravna služba DGU nam odgovori dopisom da možemo to koristiti za OSM, onda možemo; ali ako Pero Perić koji je prije radio u gradu i ima disk sa zračnim snimkama “za koje mu nitko nije rekao da ne smije dijeliti okolo pa valjda smije” - onda to niti u ludilu ne koristiti za ucrtavanje na OSM)
da; detalji na Forest - OpenStreetMap Wiki
Slažem se s time!
Ovo mi je isto OK, ako se dijeli zato da se istovremeno promijeni neki atribut na svakoj strani zasebno (ekvivalentno kao što je OK cjepkanje highway na više manjih djelova zato da se npr. označi koji dio je lit=yes a koji lit=no). Pod uvjetom naravno da imamo izvor podataka za to koji zadovoljava da je:
Ne koristim HOK-ove i slične podloge iz osobne kolekcije za crtanje po OSM-u, ali ih kao dio podloga za javni arhitektonsko-urbanistički natječaj mogu podijelit za raznorazne studijske potrebe.
Velike površine crnogogorice, bijelogorice na tk25 produciranoj između 1996-2010 sigurno nisu ni zastarjele ni upitne kvalitete. Interpretacija DOF-a, bez da se prvo jako dobro prostudira TK25 rezultira lošim tj netočnim podatcima u OSM. Kad pročitaš tk25 onda ugledaš fine razlike u teksturi snimke pokrova na DOF-u. Ali to je zapravo već mikromapiranje koje je postalo moguće tek sad kad je gordijski čvor sa proizvoljnim spojevima multipolygona manje više raspetljan. I to je ključno pitanje oko kojeg se treba dogovoriti: kako dijelimo velike multipoligone? Mislim da bi trebali napravit isto što i slovenci tj. dijelit ih prema novoj službenoj podjeli za listove DOF-a i HOK-a koja odogovara nekim meredijanima i paralelama.
Dobar dio velikih multipoligona, poput onog kod Vukove Gorice i par susjednih su apsolutno nepotrebni i izgledaju kao da su smišljeni da obeshrabre editiranje onima koji nisu napredni korisnici. A na stvarno ogromnim multipolygonima se stvaraju i preklapajuće namjene kao na Velebitu i drugdje, jer kad dovoljno zumiraš da bi uopće mogao editirati rub šume je i do desetak kilometara izvan površine koju obrađuješ.
slažem se da nema potrebe za izdvajanjem šumskih staza, ali kad su velike površine različitih vrsta vegetacije u kontaktu na stazi ne bi ih trebalo lijepiti na nju, jer generalno landuse i highway treba držati razdovjenim. Smatram da su mulipoligoni tagirani npr. landuse=grass, a čiji su rubovi definirani bilo kakvim highway-ima daleko veći problem nego izdvojena šumska staza koja tehnički u savršenom mikromapiranju nije greška, nego je samo nešto što je nepotrebno.
Katastar je grafički dio baze podataka, a to je bio i u vrijeme k und k. I ne pristupam OSM-u kao katasturu, nego informiran i katastrom. Pristupam mu kao netko kome su specijalizacija land use mape i ima poprilično dobre reference izrade takvih mapa i pripreme podataka za hranjenje prometnih modela i izradu kojekakvih MCA i CBA.
Da slažem se, ali mislim bi ga bilo dobro koristiti i za male površine koje su s druge strane ceste i često nisu ništa više od prirodnog drvoreda, ili grupe od 10-tak stabala. Tagirane kako god te površinice sigurno ne bi trebale biti dio preciznog ruba šume.
Corine smo spominjali 2012 [Talk-hr] Corine import i bio je dogovor da ga se ne koristi za import jer nije dovoljno kvalitetan.
Puno se pisalo i bilo je puno toga za pročitati, ali vidim da su se i strasti malo smanjile.
Cilj OSM-a je imati najtočniji prikaz stvarnog svijeta u digitalnoj bazi ! ! !
Copy/paste jednog objekta na sve ostale samo da bi se popunila praznina ne dolazi u obzir.
Da to se smatra vandalizmom, pogotovo kad je korisnik već zaoljen da to ne radi jer se većina ne slaže s tim. Venko je čak bio jedna točka mog predavanja na SotM 2019.
Točne pozicije i oblici objekata puno više znače nego čista popunjenost da bi karta izgledala ljepše. Odeđene službe su, nakon našeg maratona sa Sisačko Moslovačkom županijom, koristile OSM kao izvor informacija za građevine, rađe nego službene podatke.
Više koristi ima od jedne dobro pozicionirane i oblikoane građevine nego od 50 loših.
Držite se stvarnog stanja na terenu ! ! !
DOF je uvijek pozicijski točniji od TK i HOK, pogotovo kad pogledate Rijeku i Zagreb 
Svima nama je clj imati najtočniji prikaz RH, pa molim sve da se i vode tim ciljem.
Prestao sam ih netočno radit u 1000-ma onda kad mi se Vedran javio. Dešavalo se i kasnije da mi poneki takav ili sa istom adresom, ali kao work in progress i u pravilu ih unutar koji dan popravim.
Ne crtam po TK i HOK-u, nego po DOF-u i Bing-u, i sva četri su mi uglavnom stalno unešeni kao background layeri, da ih mogu brzo izmjenjivat. I u pravilu su mi pokrenut geoportal i Google Earth da mogu prostudirat prostor i iz drugih izvora. Ako sam ucrto liniju šume po tk25, to je bilo dok sam radio na uređenju oblika multipolygona koji nema nikakve, ali baš nikakve, veze sa stvarnošću i pokriva nn četvornih kilometara te se jednostavno mora editirat barem još jedan takav paralelno s njim. I sigurno sam imao dobar razlog za to i namjeru da se nakon uređenja oblika multipolygona vratim i onu razliku popunim sa površinama tagiranim prema stvarnom stanju.
Nego nikad mi nije odgovoreno po kojoj je logici državna cesta broj 3 šumsko zemljište? Prosjek je bio precizan.
Usput Bing ima veću rezoluciju i svježiji je od DOF-a.
Nikad nisam radio ni zagovarao corine import.
Ne znam o kojem dijelu D3 pričaš, ali malo više smo iznijeli slijedeći prijedlog:
Ako se cesta na DOF-u ne vidi, ili vidi samo mjestimično, da ju onda ucrtamo kao da ide kroz šumu (šuma prekriva cestu). Ako je cesta cijelim putem vidljiva, onda možemo podijeliti šumu, ali odmah do dijela pokrivenog krošnjama.
Slažeš li se sa time?
Recimo, ovdje se može napraviti procjep, iako bi išao do same ceste (D3):
Ovdje bi cesta išla kroz šumu (D546):
Pravilo nije najpreciznije, ali bi trebalo riješiti nedoumice u većini slučajeva. Definitivno će riješiti nedoumice oko Premužićeve staze i velikih državnih cesta.
To je ispravan pristup, koristiti više podloga i uspoređivati, jer niti jedna nije savršeno točna niti ažurna.
Ja sam neke starije DOF-ove koristio za oblike, a novije za pozicije, i obrnuto, ovisi o godišnjem dobu i kutu sunca… na nekima se jasnije vidi, a na nekima slabije… a kao što kažeš koristio sam i satelitske podloge za dodatnu provjeru ako mi nešto nije bilo jasno.
Što se tiče pozicije DOF je uvijek točniji od satelitskih snimki (sama fizika vezana uz nastanak snimki to potvrđuje) ali može biti stariji od njih pa to opet nevalja. Uglavnom sad imamo više kvalitetnih izvora podataka nego ikad prije i trebamo ih što pravilnije iskoristiti.
Gledajući kako smo prije imali samo gpx tragove i slabi Landsat, sadašnji DOF-ovi od 20cm i 10cm su crna magija
Od Stubice pa skoro do Karlovca.
Ne, ne slažem. To su površine javne infrastrukture, koje se ne crtaju na OSM nego ostaju prazne. Šumske staze i putevi, votever, al svi javni asfaltirani koridori trebaju biti prosjećeni. No radite kako mislite da treba. Ja sam sa oblikom multipolygona postigao on što sam htio: da im oblik odgovara nekim stvarnim zemljopisnim odrednicama i da ih se jednostavno može umanjivati na dijelove koji odgovaraju stvarnom stanju te su u konačnici puno upravljiviji i jednostavniji za dopunjavanje sa novim podatcima, jer je osm živa karta koja nikad neće biti gotova. Žao mi je šta se ne može vidjeti oblike tih multypoligona prije nego šta sam ih krenuo sjeći prije par godina, al ne previše.
Po meni su tu moguća dva korektna naćina za dalje umanjivanje tih i drugih velikih multipolygona, (a) po putevima i možda potocima i (b) kao slovenci. Oba imaju mane i prednosti. Ja sam za b, ali ne namjeravam se previše dalje bavit time. Mogu dodat ruku bilo di da kažete da treba pomoć, odbit ću pomoći samo ako se jako ne slažem sa tim što se ide izvest.
Moja poanta vezano na DOF je da smo svi mi skloni precjeniti svoju sposobnost interpretacije onoga šta vidimo svojim očima. A njima je tako drago kad nas prevare : )
Ja si planiram počistit koloraciju na HOK-ovima i napravit komposit s DOF-om da mi služi ko radna podloga, jer bi mi bilo najdraže da ih vidim istovremeno, a ne vidim kako dat transparentost background layerima od DGU u josm-u.
Fala Vedrane i isprike svima šta nisam bio dio zajednice. 
Ima puno razloga ih kojih je proizašla urbanističko-planerska izreka “pokrov nije namjena.” Slićno priči o kućama i strehama, koja je ideal, te postaje bitna tek na situacijama u mjerilu 1:500, i rubovi šuma te velikih grupa stabala se mapiraju po deblima, a s krošnjama je to puno ozbiljnija priča. Krošnje starih hrastova lužnjaka mogu biti promjera i do 25 metara.
Mala livada na DOF-u može se u stvarnosti pokazat puno većom. Krug površine 100m2 ima promjer 11.28m, a krug s promjerom 32.28m ima površinu od 768.65m2.
Pokrov uvijek možemo vidjeti na DOF-u, a ako je rub mapiran po deblima preklopom imamo jako zgodnu kartu koja pokazuje i tlo i pokrov.
Uz to u koridorima javne infrastrukture se u bilo kojem trenutku može desit da neko kaže sjeci to.
Iz B.Mirković, Osnovi urbanizma, Građevinska knjiga, Beograd, 1978
Nebo zemlja je razlika između kretanja starom borovom šumom i borovom makijom, pa i mladom borovom šumom. A ako je još riječ o kršu razlika može stvarno biti drastična. U Tk25 ima podatako o tlu pod šumom npr kamenjar za koji mi se ćini da bi se mogao točkasto koristiti ovaj tag: https://wiki.openstreetmap.org/wiki/Tag:karst%3Dyes?
Možda je to zgodno, ali onda si ti sam protiv cijelog OpenStreetMapa, jer tako se nigdje ne mapira. Pogledaj malo okolo po svijetu, svugdje se mapira “šuma je tamo gdje je tamno zeleno”. Ako mi sad promjenimo pravilo na “šuma je 11.28 metara od zelenog” onda 1. imat ćemo drugačije podatke od ostatka svijeta i 2. imat ćemo konstantnu borbu sa apsolutno svim novim maperima koji će konstantno “popravljati” podatke. To jednostavno nije održivo rješenje. Uvijek možeš napraviti skriptu koja uvlači sve šume za x metara.
Otvorenost projekta jednostavno ne dopušta da se ovakav tag tretira sa velikom preciznošću. Ono što se može jest dogovoriti nekakva okvirna pravila kako ne bi duplirali posao. A onda precizne stvari stavljati ili u specijalizirane tagove (kao boundary=forest) i onda tamo možemo odrediti gomilu pravila kojih ćemo se držati, ili napraviti novu bazu gdje će svatko po svojim pravilima ucrtavati.
karst=yes izgleda kao specijalizirani tag koji određuje tip izvora vode. Radije bih stavio landuse=forest + surface=rock.
